U izmještenom prostoru Gradske uprave u utorak, 24. kolovoza 2021. godine u organizaciji gradonačelnice Grada Petrinje održan je sastanak na kojem su sudjelovali predstavnici Inicijative građana Petrinjsko proljeće koji su ostalim sudionicima sastanka postavljali pitanja vezana za obnovi i normalizaciju života u gradu nakon potresa. Odgovore su uz gradonačelnicu Komes, iz svoje nadležnosti davali Tomislav Mihotić, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Gordan Hanžek, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, Ivana Miletić Čakširan, pročelnica Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture i medija u Sisku, Zvonimir Ljubičić, načelnik Stožera civilne zaštite Grada Petrinje, Miodrag Čavić, direktor poduzeća Privreda Petrinja, Ivana Lamza, zamjenica direktora poduzeća Komunalac Petrinja, Nataša Vidović, ravnateljica DV Petrinjčica Petrinja, Sonja Štefanić, pročelnica UO za financije i nabavu Grada Petrinje, Vera Kaurin, pročelnica UO za komunalne djelatnosti Grada Petrinje.
Lea Kizilkaya: Da li se planira nešto napraviti u postojećem Domu zdravlja (u Lopašićevoj ulici), što se planira napraviti sa zgradom Doma zdravlja u ulici Matije Gupca i koja je situacija sa navodima da se treba graditi novi Dom zdravlja na području Gajeve ulice?
Gradonačelnica Komes: „Zdravstvena zaštita je u nadležnosti Sisačko – moslavačke županije, znam da se na tome radi, da se iznalaze rješenja. Nažalost, zaista imamo u Petrinji veliki problem sa prostorima i sa Domom zdravlja, i sa određenim institucijama, za Crveni križ trebamo naći prostor za skladište, djelatnici Županijske uprave traže prostor za djelatnost, baš smo u velikom problemu što se tiče toga. Znam da župan Celjak vodi brigu o tome i sigurna sam da će obavijestiti javnost čim nađe rješenje za Dom zdravlja. Sigurna sam da će u dogledno vrijeme taj problem biti riješen.“
Lea Kizilkaya: Kakva je situacija sa Domom umirovljenika u Petrinji, u kojoj je fazi obnova, što se planira sa našim umirovljenicima, koji su raseljeni po cijeloj Hrvatskoj, da li se može očekivati skori povratak u Dom umirovljenika ili eventualno smještaj u neku drugu zgradu ako se ta obnova Doma oduži?
Gradonačelnica Komes: „Rokovi još nisu istekli za obnovu Doma umirovljenika, radovi su u tijeku. Ono što ćemo privremeno učiniti kao rješenje da bismo vratili one korisnike koji su u najudaljenijem gradu odnosno u Gospiću, tamo ih je najviše smješteno, privremeno će biti smješteni u stambeno kontejnersko naselje u Mošćenici koje je donacija talijanske Vlade. Trenutno se tamo stvaraju minimalni tehnički uvjeti koji su potrebni da bi umirovljenici tamo došli. Na taj način ćemo bar ove najudaljenije smjestiti a dio njih je u Topuskom i još jedan manji dio u Karlovcu i u Zagrebu, u Zagrebu su nepokretni, u ovo naselje u Mošćenici biti će smješteni samo pokretni zbog minimalnih tehničkih uvjeta. Obnova je u tijeku i planira se vrlo brzo sanirati ovaj novi dio a potom i stari, kuhinja bi također vrlo brzo trebala profunkcionirati kako bismo mogli opskrbljivati stare i nemoćne u gradu i okolici. Rok za obnovu je deveti mjesec.
Lea Kizilkaya: U kojoj je fazi natječaj za izgradnju autoceste do Siska, kada će to biti završeno, kada će se krenuti sa radovima?
Državni tajnik Mihotić: „Sukladno javnoj nabavi ponude su otvorene, odluka se priprema, provjeravaju se svi detalji uvjeta koji su dostavili tendera kojega su ispunili i ako bude u redu do kraja devetog mjeseca bi trebao biti potpisan ugovor sa izvođačima. Rok za izgradnju je 2 i pol godine.
Lea Kizilkaya: Da li je Petrinja u cijeloj toj situaciji sa izgradnjom autoceste do Siska ostala po strani i da li će se Petrinja uključiti u cijelu tu priču na način da se naši stanovništvo, bez obzira ne sve ove planove obilaznica, znači autocesta Popovača – Gvozd – Karlovac i to što se spominjalo u planovima revitalizacije Županije, da li je Petrinja uključena direktno u tu priču?
Državni tajnik Mihotić: „Ono što je kratkoročno definirano i dogovoreno je da se pod hitno ide u iznalaženje rješenja brže povezanosti Petrinje i Gline na autocestu, a to je najbliže čvor Žažina, znači na Žažini bi se otvorio novi čvor koji nije sada u projektnoj dokumentaciji i koji nije u ovom tenderu ali je dat nalog Hrvatskim autocestama i Hrvatskim cestama da pod hitno nađu optimalno rješenje i najbrže rješenje povezivanja. Nakon analize će se potvrditi to, Već i sada ovaj dio ceste od Petrinje prema Lekeniku ide kroz program Hrvatskih cesta u projekt rekonstrukcije, taj projekt je doveden do pred tender za natječaj ali u skladu kada se riješi čvor na autocestu onda će fizički i krenuti ta rekonstrukcija.
Lea Kizilkaya: Kakva je situacija za Domom za psihički bolesne osobe, kada se može očekivati njegova obnova?
Ivana Miletić Čakširan: „Taj objekt se nalazi izvan zaštićene zone, ali oni su niz godina surađivali s nama. Isključivo zbog te suradnje je do nas i došao elaborat, tako da je taj korak izrade elaborata ocjene postojećeg stanja koji je predkorak za projekt obnove napravljen i sad će projektanti u skorom vremenu napraviti projekt obnove. Samim tim mogu se raspisivati radovi“
Lea Kizilkaya: Vezano za sigurnost nasipa Petrinjčice i Kupe, znamo da dolazi jesen, obilne kiše, nismo nemali puta u Petrinji imali situaciju da je poplava. Kakva je kvaliteta naših nasipa u Petrinji?
Načelnik Stožera CZ Grada PetrinjeLjubičić: „Što se tiče nasipa Hrvatske vode su obišle nasipe kompletno i radili su bušenje i istraživanje na nasipima. Za sigurnost ne može nitko garantirati, ali za sada su nasipi sigurni. Kod Kupskog mosta su čak pojačavali s vrećama jedan dio nasipa. Što se tiče poplava, to ćemo tek saznati kada kiša padne koliko smo potonuli i gdje se što diglo i gdje se što spustili to prije nećemo sigurno saznati, a da će biti, vjerojatno će biti jer ako smo 30 cm potonuli, moramo biti spremni na sve.
Lea Kizilkaya: Čuli smo da je Privreda dobila donaciju za priključke vode u iznosu od 2 milijuna kuna, da li su ti novci potrošeni na taj način da se to stvarno potrošilo za nove priključke vode, što s etiče kontejnera i svega, da li se to može objasniti na način da ljudi zadovoljni?
Direktor Čavić: Privreda je dobila sredstva, ne kao donaciju, nego to su sredstva iz Hrvatskih voda. Mi smo još u prvom mjesecu, kad smo prvi problem u Brestu sa bunarima kada se dogodio stvarno intenzivno surađivali i razgovarali sa Hrvatski vodama i direktno ja sa generalnim direktorom Đurkovićem i tu su namijenjena određena sredstva, to je ukupno 2 milijuna kuna za hitna priključenja kuća na javnu vodoopskrbu. Znači tamo gdje je bila omogućena, gdje je bila naša, javna vodoopskrba, da je bila kuća bez priključka, mi smo to napravili. Trenutno te popise svih kuća sa adresama, sa kompletnom dokumentacijom, sa ljudima koji imaju prebivalište u tim kućama mi imamo i naravno da ta sredstva pravdamo prema Hrvatskim vodama sa potpisima, sa radnim nalozima, sa svim materijalom koji smo utrošili. Tu nam je u jednom dijelu pomagao i Komunalac, mi smo obavili sada negdje oko 300 novih priključaka kućanstava koja nisu imala vodoopskrbu a imamo zahtjeva za još negdje 200, znali ukupno oko 500 novih priključenja. Na taj način smo omogućili ljudima vodoopskrbu i nema govora o tome jesu li sredstva potrošena namjenski ili nisu.
Lea Kizilkaya: Da li se nešto po pitanju donacija sada radi? Svi znaju da su se slile donacije u naš grad što se tiče materijalnih stvari i novčanih sredstava. Za ovih 30 milijuna kuna što je naša država donirala Petrinji je objavljeno javno koje iznose su koja poduzeća dobila. Što je sa fizičkim osobama odnosno onaj drugi dio dodjele tih sredstava općenito pitanje tih donacija da li se po tom pitanju nešto istraživalo, radilo, da li se taj dio procesuira? Da li se naišlo na nekakve malverzacije? Imaju li građani pravo na još kakve donacije?
Gradonačelnica Komes: „Ja sam izabrana za gradonačelnicu Grada Petrinje, a ne za istražiteljicu, međutim zbog brojnih, mogu tako reći, sumnjivih okolnosti, morala sam se baviti i „istražnim radnjama“, jer me je, jednostavno, što se tiče moje nadležnosti, vezalo da moram gledati neke predmete unazad. Mogu reći da sam na tome izgubila jako puno vremena – na raznim istraživanjima, na traženjima predmeta – jednostavno nisu bili kao cjelina na hrpi i puno vremena sam provela u potrazi za određenim predmetima. Što se tiče donacija i svih tih ostalih stvari, u Gradskoj upravi je bila krim policija i oni su poduzeli određene radnje o kojima ja ne mogu sad detaljno govoriti, ali definitivno su donacije bile jedan od predmeta istrage i nadležne institucije će dalje provesti svoj postupak, a sve ono što mi možemo javno objaviti, objavljujemo i objavit ćemo još. Ali kažem, zaista je jako, jako puno posla. Osim onog što nas je dočekalo, tu je i pritisak obnove. Mi osim naše redovne zakonske nadležnosti naravno surađujemo i s tijelima koja su u Petrinji zbog katastrofe, tako da nemojte zamjeriti ako nešto, u smislu transparentnosti, ne dolazi na vrijeme. Zaista se trudimo, ništa ne skrivamo, nastojimo sve prikazati kako je.“
Nevena Pali: Hoće li se dječji vrtić u Ulici Ivane Brlić Mažuranić otvoriti do rujna?
Ravnateljica Vidović: Vrtić u ulici I.B. Mažuranić nama kao donaciju obnavlja objekt Raiffeisen grupacija i u četvrtak ćemo imati svi sa gradonačelnicom jedan malo poveći sastanak, ali neće se otvoriti s prvim rujnom. Mi smo htjeli u petak objaviti roditeljima sigurnu obavijest, s 20. rujnom mi očekujemo povrat u taj objekt. Inače, nakon njihovih detaljnih obrađivanja mi moramo imati i određena ispitivanja jer to je baš išli u veliku rekonstrukciju, rušili su se svi zidovi unutra, postavljala se nova i vodovodna mreža i instalacije struje tako da možemo reći da praktički dobivamo jedan novi objekt. Dolazi nam i novi namještaj za koji će se isto trebati barem tri četiri dana da se to sve postavi tako da očekujemo 20. rujna da bi taj vrtić počeo s radom. Mi ćemo svu tu djecu zbrinuti, napraviti ćemo raspored, sva nova djeca koja jesu upisana od danas potpisuju ugovore i o tome će roditelji biti obaviješteni s time da mi još čekamo i povratnu informaciju Ministarstva odgoja i obrazovanja vezano za COVID situaciju da li postoje neke nove mjere ili ne i onda bi išli s obavijestima na našoj web stranici i lokalnim portalima u petak, najkasnije ponedjeljak tako da svi roditelji znaju. Dogovor je sa gradonačelnicom da ukoliko novi roditelji iz objekta „Slap“ iz nekih razloga ne žele i neće htjeti ići u objekt „Sunce“ u Češkom selu već će krenuti 20. rujna u objekt „Slap“ izaći ćemo im u susret što se tiče plaćanja samog vrtića, cijena za mjesec rujan će im biti znatno smanjena. Svi naši roditelji o tome će biti pravovremeno obaviješteni . Vezano za veliki broj neupisane djece – nakon otvorenja objekta „Slap“ mi ćemo biti u mogućnosti privremeno, uz dogovor s našim osnivačem Gradom, ići ćemo sa drugim krugom gdje ćemo djecu nastojati smjestiti u postojeće skupine, otvoriti ćemo još jednu dodatnu skupinu u Češkom selu u dvorani i to će biti privremeno do mjeseca studenog, u studenom mi očekujemo otvorenje pet odgojnih skupina u montažnom vrtiću koji će se postaviti u Dujnićevoj ulici, kod centralnog objekta i tada bi ustvari upisali i onu djecu koja možda nisu imali sve one uvjete, a to znači da barem jedan član obitelji ne radi. Ide se na tu soluciju da uključimo apsolutno svu djecu kako bi što više roditelja zadržali u gradu Petrinji. Objekt vrtića u Hanžekovoj počinje s radom 1. rujna.“
Nevena Pali: Jesu li osigurani sigurni koridori za prolazak djece u školu?
Dio odgovora na ovo pitanje dao je državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Tomislav Mihotić: „Jedna stvar je pješački promet i druga je cestovni promet koji se usklađuje prema okolnostima u gradu. Svi ste bili svjedoci pomicanja prometa – najprije kod Tržnice, pa sada kroz Gajevu, pa kroz Kačićevu – naravno, to su prisilna rješenja do kojih je dovela situacija s objektima koje treba uklanjati ili koji ugrožavaju promet. Mislim da u svakom trenutku pokušavamo naći optimalnu varijantu. Ono što je sada kratkoročno – prije dugoročne priče o neophodnoj obilaznici – moguće riješiti je da se promet vrati na ono stanje koje je bilo prije potresa, a to je da se maksimalno iskoristi Nazorova, barem u jednom smjeru prometa, a Gajeva u drugom i da se uspostavi taj prometni tok. Međutim, problem prometnog toka nije samo promet vozila, nego i promet pješaka i zbog osnovne škole koja je predviđena na području bivšeg „Gavrilovića“, gdje djeca očito trebaju komunicirati kroz Nazorovu ulicu. Mi smo sada napravili čitav niz aktivnosti da bismo do početka devetog mjeseca mogli to uspostaviti na tom dijelu. U svakom slučaju, rješenjem s jedne strane zgrade Parohije, a s druge strane Nazorove i objekata na brojevima 2,4 i 6 stvaramo uvjete da se tu pusti i promet i da onda napravimo pješački prolaz kako bi djeca mogla sigurno pristupiti školi. Druga stvar je Turkulinova ulica – nju je lakše riješiti jer je šira pa je onda lakše uspostaviti i cestovni promet. Cestovni promet tu uopće nije ugrožen, jer su kuće dovoljno daleko od ruba ceste, ali pješački će se onda uz par zahvata regulirati“, kazao je Mihotić.
Kako će biti riješen pješački dio prometa i siguran prolazak djece do škola, dodatno je objasnio Gordan Hanžek, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje: „Što se tiče pješačkih sigurnosnih koridora za djecu do osnovne škole, išli bismo jednostrano s tunelima. To su široke skele koje imaju jedan tunelski oblik od čvrstog krova. U dogovoru sa statičarima automatski od sutra krećemo u izvide „in situ“ i postavu skele. Nisu to nekakvi poslovi koji su složeni. To su ljudi koji imaju iskustva. Kao Nacionalni stožer imamo dobru praksu sada s mobiliziranim Udruženjem obrtnika iz Siska – s njima smo stupili u kontakt i sa Zagrebom. Radi se o velikim količinama skela, ali nije to nešto nepremostivo i mislim da bi se sljedeći tjedan te skele morale montirati. Ono što znamo, što smo gledali, to je nekih 25 objekata. Sve koridore ćemo prolaziti s kolegama koji su tu iz lokalnog Stožera, da to osiguramo onako kako smo rekli – iz svih pravaca siguran prolazak djece u školu. Naravno, čim su tu tuneli, onda su tu i ograde prema prometnici i to je onda siguran prolaz. Ti tuneli imaju daščane krovove i prijedlog je da na te krovove stavimo tzv. „ljepenku“, crvenu izolaciju, jer znamo da će uskoro i kiša i snijeg, da to bude i suho i sigurno i da na taj način to imamo kontrolirano. Kao što je spomenula gradonačelnica, potrebni su još i roditeljski sastanci u osnovnoj školi da se to regulira i da onda vidimo sutra kako će to u praksi funkcionirati. Obzirom na tu jednu složenu prometnu situaciju, cilj nam je osigurati maksimalno siguran prijelaz prometnica i siguran prolazak pokraj objekata koji imaju, ajmo sad reći, manja oštećenja, s tim da sad rješavamo ovaj dio oko dvojke, četvorke i šestice u Nazorovoj. Znači, radi se o nekih 25 objekata – to je barem 300 metara tunela. Neće biti lijepo, ali će biti sigurno“, poručio je Hanžek.
Načelnik Stožera CZ Grada Petrinje, Zvonimir Ljubičić pozvao je i roditelje školaraca na suradnju: „Vi ćete kao roditelji morati svoju djecu uputiti u neke stvari – imate npr. izbjegavanje Radićeve kraj bivšeg VIP-a, pogotovo ako se prometnica uredi, auti idu direktno na Kučerinu, a direktno preko ceste je škola. Znači, vi ćete ih morati uputiti da skraćuju svoj put. Mi ih ne možemo natjerati da uđu u „tunel“ i prođu kroz njega. Tu ćete vi morati odigrati veliku ulogu da im objasnite da ako idu van tog „tunela“ ili ako prijeđu na drugu stranu Radićeve, da im tamo može nešto pasti na glavu. Tunel se ne može napraviti s obje strane. Znači, ići će s jedne strane, jer ga je tako brže i jednostavnije napraviti, ali tu veliku ulogu morate odigrati vi kao roditelji. Jako veliku ulogu i ja vas to molim“, apelirao je Ljubičić.
Gradonačelnica Magdalena Komes dodala je kako očekuju i pomoć Policijske postaje Petrinja: „Osim vas roditelja koji ćete tu imati važnu ulogu, mi ćemo zamoliti i Policijsku postaju koja uvijek, svaki put početkom školske godine pojačano sudjeluje u zaštiti djece i njihove sigurnosti u prometu. Tako će biti i ove godine, naravno puno intenzivnije zbog izvanrednih okolnosti koje su na snazi“.
Nevena Pali: Hoće li obnova OŠ Dragutina Tadijanovića biti uskoro gotova i hoće li djeca 6.9.krenuti u školu?
Gradonačelnica ukazuje kako je to pitanje u nadležnosti županije, ali prema informacijama kojima raspolaže škola će biti spremna za početak školske godine.
Nevena Pali: Hoće li zaživjeti produženi boravak u Drugoj osnovnoj školi?
Gradonačelnica iznosi kako nema informaciju vezanu za to te navodi kako je pitanje usklađivanja prostora obzirom da će prostore škole koristiti dvije škole.
Bojana Novaković kao djelatnica OŠ Dragutina Tadijanovića iznosi kako je preusmjeravanjem nekoliko odjeljenja u škole u Hrastovici i Maloj Gorici moguće osloboditi prostor za produženi boravak ukoliko je Grad spreman financirati djelatnike za produženi boravak. Gradonačelnica navodi kako je Grad spreman financirati djelatnike za produženi boravak.
Nevena Pali: Što je s izgradnjom Prve osnovne škole? Vidimo da postoji zastoj i da se ništa ne događa, gdje su zapreke i zašto nisu uklonjeni svi temelji?
Gradonačelnica Komes navodi kako nema zastoja te da je u rujnu planirano postavljanje kamena temeljca.
Državni tajnik Mihotić navodi kako je uklanjane objekta izvršeno te kako je idući korak dolazak stručnjaka iz Mađarske koji će odrediti i osigurati temeljenje, priključke komunalne infrastrukture i ostale potrebne uvjete. Obrazlaže kako cjelokupne temelje nije bilo moguće potpuno ukloniti jer su vezani za susjedne objekte te će naši i mađarski inženjeri uskladiti i micati te temelje uz istovremenu zaštitu susjednih zgrada.
Nevena Pali: U kojoj su fazi radovi na Srednjoj školi Petrinja, tj na staroj zgradi Gavrilović tvornice?
Gradonačelnica navodi kako je u kontaktu s ravnateljem. Dovođenje tog objekta u funkciju za izvođenje nastave dosta košta, a problem je što se iz Fonda solidarnosti ne mogu financirati dva objekta za istu namjenu. Sad se o tome još vode razgovori, ali nastojat će se jedan od tih objekata što prije dovesti u stanje za održavanje nastave. Za sada su još u OŠ Mate Lovraka.
Silvija Popović: Dogradnja modularnog objekta u centralnom vrtiću – znamo da je Vlada Katalonije ponudila donaciju za tu namjenu. Zanima nas u kojoj je to fazi, koliko se planira tolerirati čekanje njihovog odgovora. U međuvremenu saznajemo da se sakupljaju donacije za izgradnju tog objekta. Dakle što se dogodilo s donacijom Vlade Katalonije? Sredstva koja su prikupljena od drugih donatora za izgradnju modularnog objekta- da li su dovoljna, ako su dovoljna kad se kreće, ako nisu dovoljna, koliko nedostaje?
Ravnateljica Vidović navodi kako je predstavnik Katalonije dao obećanje vezano za donaciju, no kako su se u međuvremenu kod njih održali izbori, mi smo čekali da se kod njih obave imenovanja, međutim oni se više nisu javljali. To je trebalo biti nešto poput kontejnera za dvije odgojne skupine. Ovo što je gradonačelnica predložila i što se sada radi je nešto sasvim drugo Radi se o montažnom vrtiću za pet odgojnih skupina koji se ne bi razlikovao od ovih postojećih objekata i puno kvalitetnije i bolje od te planirane donacije. Ja sam slala upite Varaždinskoj županiji preko koje smo komunicirali s predstavnicima Katalonije, međutim oni nisu imali više nikakvih saznanja iz Katalonije.
Gradonačelnica iznosi kako je komunicirala s gospođom iz Varaždinske županije koja je bila poveznica u komunikaciji s Katalonijom i koja je potvrdila kako je tamo došlo do smjena nakon izbora i jednostavno nije bilo u mogućnosti realizirati tu donaciju. Vezano za modularnu dogradnju vrtića , gradonačelnica navodi kako se radi o nečemu što je i ranije bilo predviđeno kao mogućnost obzirom na veliku površinu parcele. Zbog nedostatka sredstava u gradskom proračunu i zbog hitnosti izgradnje ide se u iznalaženje donacija. Predviđeni trošak izgradnje je otprilike 5,2 mil kn. Projekt bi trebao biti gotov do kraja mjeseca i u 9 mjesecu bi trebala krenuti izgradnja za koju je potrebno maksimalno dva mjeseca. Gradonačelnica navodi kako će biti dovoljno sredstava za izgradnju.
Silvija Popović: Pitanje Generalnog urbanističkog plana Grada Petrinje – konkretno me zanima prijedlog izmjene GUP-a, čitav proces koji svi znamo da treba započeti i da se treba već događati. U kojoj je to fazi?
Gradonačelnica: Do kraja 9 mjeseca će GUP ići na Gradsko vijeće, ali samo u najbitnijem segmentu koji je potreban u ovom trenutku, a to je osnovna škola, a što se tiče sveobuhvatne izmjene to je nešto što zahtijeva puno više vremena i pripreme i u taj proces ćemo uključiti arhitekte i ići na savjetovanje. To je proces koji zaista traje i o tome u ovom trenutku ne pričamo, ali o tome ćete biti na vrijeme obaviješteni. Gospodin Hanžek može reći nešto više vezano za izgradnju stambenih zgrada.
Državni tajnik Hanžek: Mislim da je bila dobra odluka da se ide s ovom malom izmjenom GUP-a kako bi omogućili brzu izgradnju. Radi se, o zamjenskim parcelama za ono što iz OP konkurentnost i kohezija dobili 638 mil kn bespovratnih sredstava za sanaciju obiteljskih kuća i stambenih jedinica u vlasništvu države. Tu imamo 737 stanova, na području Petrinje to je 214 stanova. U tijeku je provedba javnog natječaja za projektnu dokumentaciju tipskih višestambenih objekata. Drugi element koji se ne tiče GUP-a, a koji je paralelan jest izmjena Zakona o obnovi. Svi znamo da se petrinjski potres „naslonio“ na Zakon o obnovi Zagreba. Sada kad vidimo sve situacije koje se događaju mislimo da je vrijeme apsolutno zrelo za izmjene Zakona o obnovi. Ono što građane sigurno zanima su zamjenski višestambeni objekti. Tu govorimo o Gajevoj i centru Petrinje. To su elementi koji će u Zakon biti uneseni. Kad govorimo o centru Petrinje to je isto jedan element Zakona o obnovi koji je poseban „mini projekt“ u projektu obnove da se ta ambijentalnost i zaštićeni objekti u Petrinji vrate, da Petrinja nakon procesa obnove koji je izuzetno složen ostane u rekonstruiranom obliku. Imamo 32 pojedinačne zaštićene kuće, imamo u ovom trenutku već 84 detektirane kuće u Matije Gupca, Nazorova, Turkulinova koji imaju ambijentalnu vrijednost . To je jedan veliki, veliki projekt za koji je potpisan sporazum između Ministarstva kulture i Središnjeg državnog ureda za obnovu. To je jedan od niza projekata koje u ovom trenutku razvijamo. Znači što se tiče izmjene GUP-a i Vojarne Zrin, 214 stanova. 30. 08. Trebaju biti otvorene ponude za izradu projektne dokumentacije za tipske višestambene kuće koje će se graditi na cijelom području Smž i područjima od posebne državne skrbi. 240 u Glini, 120 u Topuskom, 214 u Sisku, imamo i Vojnić i Dvor, ukupno 737 stanova.
Vezano za zamjenske tipske obiteljske kuće ugovori su potpisani, imat ćemo dva modela tipskih obiteljskih kuća. Jedan je više urbanog, jedan više ruralnog karaktera i uskoro će se prezentirati vlasnicima. U ovom trenutku krećemo graditi 200 zamjenskih obiteljskih kuća u vlasništvu RH. Znamo da imamo stanare koji su stanovali u tim kućama, koje su crvene, a koje će ići zamjenske iz europskih novaca. Računamo u ovom trenutku s ovom fazom da će preko 1000 zamjenskih kuća biti izgrađeno na ovom području.
Silvija Popović: Svi znamo da se i u normalnim uvjetima kod ljudi dolaskom zimskog razdoblja javlja letargija i depresija. U našem gradu izuzetno je važan sadržaj koji Hrvatski dom kulture, Turistička zajednica Grada Petrinje i ostali zaduženi za taj dio održavanja socijalnih kontakata i ponude sadržaja i da budu angažirani više nego u nekim normalnim uvjetima tijekom zadnjih godina što smo vidjeli. Naše je pitanje da li Hrvatski dom kulture, Turistička zajednica Grada Petrinje imaju strateški plan nuđenja sadržaja stanovništvu Grada Petrinje za socijalizacijom i svime onim što jedan grad zapravo treba imati.
Gradonačelnica: Već sam rekla da kao što znate imamo veliki problem s prostorima i većina prostora gdje bismo mogli održavati koncerte, izložbe i sve ostalo. Međutim, u planu je izrada nekih objekata koji će moći privremeno poslužiti u te svrhe. U planu je premještaj velikog šatora s Pigika na Trg hrvatskih branitelja. Nadam se da ćemo to moći iskoristiti za koncerte i ostalo, a osim toga planirano je napraviti podlogu, odnosno balon na rukometnom igralištu za treninge za zimsko razdoblje. U tom kontekstu smo razgovarali da bi osim za sport to moglo poslužiti i u kulturne svrhe, tj za određene sadržaje koje će, sigurna sa organizirati i Turistička zajednica i Hrvatski dom. Pazit ćemo da ne izgubimo kulturne sadržaje.
Miletić Čakširan: Iz Ministarstva kulture i medija smo svakako spremni uključiti se u sve aktivnosti koje se osmisle. Ono što već sad radi, Udruga X za djecu i mlade je vrlo aktivna na području grada i s njima surađujemo na projektu za koji je već napravljena projektna dokumentacija Turkulinove 9 da bi se saniralo cijelo prizemlje i privremeno omogućio rad u prizemlju. Sad smo u tijeku iznalaženja izvođača što je realan problem svima pa tako i nama. U suradnji s Udrugom, Ministarstvom kulture i Grdaom Petrinjom i taj segment kulture koji je vezan za djecu i njihov rad ćemo svakako poduprijeti. Zato smo tu zgradu i stavili u ovaj prvi program koji je odobren od strane Ministarstva kulture osigurana su sredstva u iznosu od pola milijuna kuna i to sada radimo.
Lea Kizilkaya: Pitanje za gđu. Miletić Čakširan odnosno Ministarstvo kulture – Vaše Ministarstvo je u jednom mediju objavilo odgovore na niz pitanja građana, ono što smo mi izvukli iz svega kao nešto dosta bitno je Vaš interni Program obnove koji ste napravili u svibnju a u kojem ste naznačili tri vrste mjera prema kojim će se obnavljati kulturna cjelina u gradu Petrinji po određenim modelima. U tom modelu nisu navedeni rokovi, u gradu se nije promijenilo puno, koliko možemo primijetiti vi ste još uvijek na onim kratkoročnim mjerama – od zaštita od atmosferalija, učvršćivanje određenih konstrukcijskih elemenata , zaštita krovišta određenih elemenata koji imaju kulturnu vrijednost. Koliko će dugo trajati te kratkoročne mjere? Kada će se prelaziti na srednjoročne i dugoročne?
Miletić Čakširan: „Ova prva faza uključivala je ne samo stabilizaciju nego i dodatne, nužne radnje kako bi se sljedeća faza pripremila, mi smo osigurali prikupljanje sve potrebne dokumentacije prijašnje izgrađenih objekata, za pojedinačne kuće arhivsku dokumentaciju kako bi ova druga faza o kojoj je govorio gospodin Hanžek mogla brže proći, znači kada se već izaberu projektanti da nema istraživanja gdje je projektna dokumentacija, istraživanje u arhivima, to je sve Konzervatorski odjel u Sisku u suradnji s arhivima i svima pripremao kako bi ova sljedeća faza išla brzo. U samom gradu Petrinji mi smo u završetku ove faze stabilizacije građevina. Prošli tjedan smo obišli sva kulturna dobra na području Sisačko – moslavačke županije nakon potresa 17.08. i ono što smo utvrdili da tamo gdje nisu provedene mjere stabilizacije jer naprosto smo se orijentirali tamo gdje žive ljudi građevine su znatno loše prošle što znači da je nama iznimno bitno i važno završiti tu mjeru stabilizacije, ponekad je bio problem imovinsko – pravni da nismo mogli to kvalitetno i brzo završiti a ponegdje je to bilo naprosto zbog nemogućnosti brzog iznalaženja izvođača i načina izvođenja. Dodatne progresivne štete rade nam dodatne probleme, na primjer Gajeva 8 gdje smo počeli sa mjerama stabilizacije međutim upravo ovaj novi potres 17.08. nam je stvorio dodatna oštećenja i moramo sa statičarima naći dodatne stabilizacije. Nama je u interesu da se naravno ne ukloni sve što nije nužno ukloniti nego da nađemo način mjera stabilizacije kako bi te građevine u suradnji sa Središnji državnim uredom mogli ići u sljedeću fazu. Te tri faze, izrada projektne dokumentacije očekujemo da će, stvarno smo puno truda dali da se sve pripremi kako bi ova prva prijelazna faza do samih skela i obnove brzo mogla se završiti. U suradnji smo i sa Gradom i sa Sisačko – moslavačkom županijom, sa svim vlasnicima kako i ovih 32 pojedinačna zaštićena kulturna dobra tako i ove ambijentalne vrijednosti koje su sve popisane, za svaku građevinu znamo koja je dokumentacija potrebna, koja je već izrađena, gdje postoji dokumentacija, koji su vlasnici nužni i to ćemo predati kako bi zbrzali cijelu proceduru kada dođe do Središnjeg državnog ureda.“
Lea Kizilkaya: Danas, osam mjeseci nakon potresa, da li imamo bilo koju od tih 128 zgrada, to što ste rekli tih 32 koje su pod pojedinačno zaštićene i 96 koje su dio kulturne cjeline, da li imamo za jednu od tih zgrada za koju je ishođena projektna dokumentacija, za koju je određeno ova će se zgrada obnoviti po modelu npr. CC1 ili D da li se može definirati početak radova?
Miletić Čakširan: „Konzervatorski odjel u Sisku ja napravio unutar kulturno – povijesne cjeline pregled svih građevina na terenu i one građevine koje su izdvojene da imaju povijesne vrijednosti, njih je 110, nisu sve iste valorizacije i broj građevina koje ćemo staviti u ambijentalnu vrijednost i obnovu kao ambijentalne vrijednosti će se prema sadašnjem stanju nakon uklanjanja i nakon dogovora s vlasnicima odrediti znači taj broj ambijentalni će konačno sa Gradom se dogovoriti i sa Središnjim državnim uredom. ta prva faza stabilizacije završena je na zgradi suda, završava se na 11, 10 i 9 u Tuđmanovoj ulici, u tijeku smo dogovora da se stabilizacija završi i na Tuđmanovoj 4. U tijeku je odabir izvođača za Prvu osnovnu školu i Srednju školu u Petrinji kako bi se osigurao prostor i zgrade stabilizirale i uklonili nužni dijelovi pa tako i na svim ostalim građevinama. Izrada projektne dokumentacije je ovaj projekt koji vam je govorio gospodin Hanžek i on je sporazumom koji se priprema ili je riješen na Ministarstvu kulture u tijeku.“
Lea Kizilkaya: Da li onda možemo očekivati, isto kao što je trenutna situacija sa Zavodom za obnovu Dubrovnika, da će proces obnove cijele te naše kulturne cjeline u Petrinji trajati 30, 40 godina?
Miletić Čakširan: „Brzo nije uvijek i najkvalitetnije pa moramo razmišljati o tome da naravno uključeni su stručnjaci, angažiran je veliki broj stručnjaka, svih fakulteta, surađujemo na dnevnoj bazi sa apsolutno svim fakultetima u Republici Hrvatskoj, stručnjacima, osnovano je međunarodno povjerenstvo, znači svaka odluka prođe deset koraka prije nego se donese, da li se neka zgrada uklanja, djelomično uklanja ili čuva. Nakon toga se ide u rad, to je značajan posao koji mora biti kvalitetno i stručno napravljen i to je nama cilj. Mi želimo da ljudi kada se vrate u povijesnu građevinu da budu u njoj i sigurni.“
Bojana Novaković: S kojom ćete povijesnom građevinom prvo krenuti u obnovu?
Miletić Čakširan: „Sigurno sa ove 32 građevine koje dogovaramo sa Gradom Petrinja.
Gradonačelnica: „Gledati ćemo po prioritetima, koje su po važnostima bitne, ako ćemo imati tu mogućnost.“
Bojana Novaković: Gradska tržnica – bilo je riječi da će se ona seliti na Trg hrvatskih branitelja, je li to tako ili nije?
Gradonačelnica: „Gradska tržnica ide u rekonstrukciju u sklopu Intervencijskog plana, zbog toga bi se sadržaji izmjestili, na tome isto radimo, moramo pripremiti najprije teren a onda će se izmjestiti Gradska tržnica i ide u rekonstrukciju, izmještanje je privremeno dok se postojeća tržnica ne obnovi.
Bojana Novaković: Mjesni odbori – jesu li oni formirani, ako nisu, zašto nisu?
Gradonačelnica: „Mjesni odbori jesu konstituirani još za vrijeme mandata prošle vlasti, još su nam ostale gradske četvrti za konstituiranje, bilo je pokušaja konstituiranja u prethodnom mandatu međutim tu se i zbog korone i možda drugih razloga nije se uspjelo ali ćemo sad u narednom periodu održati konstituirajuće sjednice.“
Bojana Novaković: Gradsko vijeće – do sada su održane dvije sjednice, jedna konstituirajuća i jedna svečana, hoće li uskoro biti sjednica Gradskog vijeća, kada se planira?
Gradonačelnica: „Hoće, planira se kroz deset dana bi trebala biti održana sljedeća sjednica Gradskog vijeća Grada Petrinje.“
Bojana Novaković: Možete li nam nešto reći o financijskom stanju Grada, planirate li rebalans?
Gradonačelnica: „Apsolutno ćemo morati ići u rebalans. Problem je trenutno što nemamo zapravo jasnu sliku o priljevima jer su oni neredoviti i izmijenjeni drastično.“
Sonja Štefanić, privremena pročelnica UO za financije i nabavu: „Ne možemo nikako predvidjeti dinamiku prihoda koji su se drastično smanjili. Naravno da ćemo morati raditi rebalans Proračuna jer su određene postojeće stavke probijene pa se to mora uskladiti ali svakako bi nam dobro došla jedna financijska injekcija da pokušamo barem do kraja godine podmiriti najvažnije obaveze koje nas čekaju. Kako god možemo iz dana u dan se planira podmirenje obaveza i ono sve što nam dolazi jer jednostavno ne može predvidjeti koliki će nam priljevi doći na račun. Po prioritetima se rješava ono najvažnije pa onda sve ovo ostalo što čeka na naplatu. Nažalost ne možemo nekakve velike isplate vršiti zato što to što dobijemo nastojimo rasporediti na što više dobavljača da bismo ipak svakome dali kakvu takvu financijsku injekciju odnosno podmirili barem dio dospjelih potraživanja.“
Gradonačelnica: „Nažalost ostale su brojne nepodmirene obveze i svako mali iskače neki novi problem. Osim što se trošio novac na ono na što se nije smio trošiti i ova sredstva od Vlade koja smo dobili, 30 milijuna kuna, dosta stavki nije upitno ali cijene po kojima su se neki radovi izvodili odnosno usluge, cijene su višestruko veće od realnih. Ministarstvo financija analizira sve te troškove ali vjerujem da će Vlada dati određena sredstva za ovo što je uklonjeno i što se trošilo za hitne intervencije kao posljedica potresa, da će barem dio biti opravdan pa da će nam se sliti u Proračun, to će nam biti veliki spas.
Silvija Popović: Stječemo dojam da nema dovoljno građevinskih firmi, ako i ima one koje su kvalitetne, bez obzira na volumen njihovog poslovanja, kažu da cijena koju država zapravo nudi za rad nije konkurentna odnosno da im nije isplativo. Da li postoji ikakva strategija, ima li smisla uopće stavljanja javnog natječaja za firme drugih država?
Hanžek: „U kontaktu s Udruženjem obrtnika iz Sisačko – moslavačke županije mi imamo 29 izvoditelja u ovom času na ovom području pod ugovorom u nadležnosti Središnjeg državnog ureda imamo 21 projektanta i pet operativnih koordinatora, znači to je 55 subjekata. U ovom času imamo 350 građevinskih radnika na ovom cijelom području katastrofe, i u Karlovcu smo počeli. Danas imamo gotovo 400 dovršenih objekata, dovršena kuća zelena znači sa atestom dimnjačara, ukupno na tih 380 koje su bile u četvrtak dovršene. Imamo na sljedećih 502 objekta uvedene izvoditelje, 1 412 imamo pregledanih objekata, od toga 400 neće zadovoljiti iz razloga prebivališta većih oštećenja uvjeta ove obnove ali mi imamo 856 gotovih projektne dokumentacije za sanaciju nekonstruktivnih elemenata, gotov projekt znači gotov projekt i suglasnost samog vlasnika. Ovih dana dižemo to na sljedeći korak, još za nekih 600 projektnih dokumentacija, 3 000 tisuće ovih će biti sad proveden natječaj tako da ćemo mi do sredine devetog mjeseca imati ugovor za 5 000 projekata i to imamo dovoljan broj ponuda i imamo dva natječaja vani po 1 500 kuća, imamo 880 pod ugovorima, to znači da ćemo negdje do sredine devetog mjeseca imati na 2 300 i dokraja devetog mjeseca pokrivenih gotovo 4 000 objekata. Izvođači su uvijek jedno dinamično područje, mislim da u ovom času neki veliki dolazak izvan granica Hrvatske, tu je jedan problem i sa uvoznim dozvolama, u onom djelu što nije Europska unija a u dijelu Europske unije nažalost moramo biti svjesni da i ova kriza sa pandemijom je neke tokove pomaknula i da naši ljudi odlaze izvan granica zato jer ni tamo nema građevinskih radnika. Tako da mi nemamo nikakav niti pritisak niti upit veliki u ovom djelu pogotovo ovih manjih građevinskih radova za veliki dolazak firmi. Ono što je dobro da su nam se sad počele nakon i pri kraju sezone javljati tvrtke i sa područja Dalmacije, mislim da tu treba stati na loptu i da ćemo to uspjeti uravnotežiti. Postupak obnove je dugačak. Ovdje je vrlo bitna komunikacija nas iz Središnjeg državnog ureda koji su zaduženi, vas lokalne samouprave da odredimo prioritete da jasno znamo što i zašto dolazi na prvo mjesto, da sigurno kuće koje nisu nastanjene nisu na prvom mjestu. Proces je složen, mi sad dolazimo do 400 radnika, mislim da kad sad krenemo s ovih novih 1 500 kuća još sa nekih 7, 8 tvrtki, to su sad veće tvrtke se javile koje će imati po 20 – tak radnika, to nisu velike, da ćemo drastično dignuti broj građevinskih radnika na ovom području. Proces će trajati, po ovome je razvidno da ćemo mi kompletno sve zelene naljepnice, nekonstruktivne riješiti zapravo do početka sljedećeg ljeta, negdje 6, 7 mjesec. Danas imamo 7 294 zahtjeva za obnovu, po ovim postotcima vidljivo je da će to biti između 5 800 i 6 000 kuća za obnovu nekonstruktivnih elemenata. Mi danas imamo pokazatelje koji su poprilično točni, na ovih 400 gotovih kuća, cijena svake te obnove je prosječno oko 29 500 kuna plus PDV. Donacijama je skupljeno 104 milijuna kuna ali država će tu još participirati sa više od 110 milijuna kuna da bi se konzekventno ta obnova računam oko 6 000 kuća dovelo do kraja. Krenuli smo u žute i crvene kuće, sa prvih 288 ugovora za operativne koordinatore i projektnu dokumentaciju, znači imamo angažirane i operative koordinatore i izradu projektne dokumentacije po 12 projektanata za jedno, 12 za drugo, po 12 projekata, tako da krene i žuto i crveno. Sa crvenima će to biti, koliko god da je teže, zapravo je lakše jer to su zamjenski objekti, a žuti su ono što će biti najteže za sanirati jer to su ozbiljni konstruktivni zahvati na postojećim kućama. Ono što nam je prioritet sa stanovišta Stožera u ovom trenutku, i Vlade Repubike Hrvatske, to su kontejnerska naselja, to su ljudi u kontejnerima, da počnemo prvo taj dio rješavati i zbrinjavati. Središnji državni ured je 93 stana dao na raspolaganje stradalnicima potresa na ovom području, sad imamo dva stana u Petrinji koja dodatno saniramo i stavljamo na raspolaganje 11 u Glini, to je 106 stanova i na ovaj način idemo vidjeti sa tipskim objektima da ubrzamo maksimalno obiteljskima, to su montažni objekti, razvija se i tehnološki proces da maksimalno brzo dignemo taj intenzitet, razgovarali smo da 50 – tak do 100 kuća ugovorimo do kraja godine izvedbu radova da krenemo u taj dio obiteljskih kuća i razmještaj ljudi i da ljude jednostavno da dostojanstveno smjestimo u kontejnerskim naseljima. To znači nekakvih 5, 6 programa u ovom trenutku razvijamo. Mislim da je građevinski sektor shvatio i ozbiljnost i dinamiku. Mi imamo isto 30 – tak novih projektanata koji se javljaju na ovaj natječaj to ćemo sa ovih 55 i ovo uskoro znači doći na 100 subjekata koji su angažirani na projektima na ovom području. Što se tiče centra Petrinje tu krećemo u javni natječaj, to su sve veliki poslovi,a javna nabava ima svoju dinamiku iznad 200 tisuća kuna usluge. Po javnom natječaju za operativnog koordinatora za centar Petrinje. Držimo da nije učinkovito to razbijati na segmente nego da preko jedne osobe imamo komunikaciju. Preko Zakona o obnovi i sa jedinicom lokalne samouprave i vlasnicima. Možemo reći da ovdje imamo nekih 6,7 projekata i što je bitno, a što je možda još rano govoriti, to su izmjene Zakona o obnovi koje to sve mora sagledati. U izmjenama Zakona gledamo još neke modele kojima bi mogli u relativno kraćem roku ponuditi kvalitetni zamjenski smještaj. Kad gledamo da će za stambeno zbrinjavanje obiteljskim kućama za cijelo područje katastrofe biti potrebno oko 4,5 milijarde kuna sredstava. Ovdje se ne radi samo o nedostatku građevinskih radnika, ovdje se tiče i proračuna RH. Proračun RH mora na godišnjoj razini osigurati sredstva. Ako nam EU uz ovih 638 bespovratnih kad to realiziramo još 119 milijuna kuna, to je jedna petina potrebnih sredstava. To su izuzetni napori za Proračun RH,. Tu je kolega Mihotić govorio i o autocesti, i o gospodarstvu, i zdravstvu i školstvu to su enormni troškovi.
Silvija Popović: Pitanje vezano za Fond solidarnosti-Petrinjsko proljeće je jučer prisustvovalo sastanku na poziv Fonda za obnovu, a gdje zapravo Zagreb ima jednu situaciju koliko smo mi shvatili da iz Fonda solidarnosti nije utrošen ni cent. Vrijeme ističe, rok je taj znači što se to treba dogoditi u petrinjskom slučaju da sredstva koja su u Fondu solidarnosti se počnu trošiti kako ne bi izgubili eventualno pravo na još nekakva dobivanja sredstava iz Europske unije?
Hanžek: U nekom svom ranijem poslovnom putu sam se bavio zaštitom spomenika u Gradu Zagrebu. Taj način komunikacije mi nije jasan. Ako u ovom trenutku u Zagrebu se razvija projekt rekonstrukcije crkve u Palmotićevoj, Sveučilišta… Znači sklapaju se i izuzetno su veliki napori u izradi projektne dokumentacije. Znamo da je za Zagrebu 686 mil eura , da su jako kratki rokovi, da je i Fond solidarnosti zahtijevao poštovanje Zakona o javnoj nabavi. Za Petrinju još nije potpisano za ovih 300 milijuna eura . Međutim Ministarstvo kulture tu ima enormne troškove koji su daleko iznad 300 mil eura. Mislim da o napretku u godinu i pol ili dvije dana reći da se neće potrošit novca zahtijeva malo i hrabrosti za onog tko na taj način komunicira. Mislim da je komunikacija u ovom trenutku puno bitnija na način da prezentiramo što radimo, da budemo realni u prezentaciji rokova, da ljudi budu svjesni kada će biti gotovo. Da će centar Petrinje biti ja kažem četiri plus godine. Ali kad mi kroz godinu dana dođemo do visokog stupnja razvoja projektne dokumentacije, i dođemo kod prvih par objekata koje ćemo početi obnavljati, kad riješimo u centru Petrinje pitanje gimnazije, ako imaju izmješteni objekt što ćemo s tim objektom, da će nam onda iz dana u dan ljudi počet vjerovati. Evo imamo 856 potpisanih projekata. Mi moramo i zbog transparentnost trošenja novaca u da smo mi sad pred potpisom tri tisuće projekata o izradi projektne dokumentacije, tri tisuće kuća za izvedbu radova, da smo hvala Bogu, a sad se vraćamo na ono prvo pitanje, dobili dovoljan broj ponuda. Ponude jesu, mi jesmo koncipirali cijenu, ovih dana smo imali prilog na televiziji da su izvoditelji baš sa područja Siska rekli da su izuzetno zadovoljni organizacijom i sa cijenama. Mislim da je stvar sjela na svoje mjesto, to što u Zagrebu rade kolege ne bih komentirao, ali da smo ovdje premostili taj polog koji se želi forsirati u javnosti jeftinih radova i jeftinih cijena. Posao je enorman i tu ćemo morati zajedno svi skupa biti ono što se kaže „na kupu“ da pravilno odredimo prioritete da zadržimo područje i da u tom smjeru idemo. Znamo da svatko želi prije svoje, ali u taj dio odgovornosti jedinica lokalne i regionalne samouprave je ogroman. Ono što je bitno jest da Zakon o obnovi ide u izmjene.
Silvija Popović: Razjasnili ste ono što je nama bitno, a to je da neće biti problema utroška europskih sredstava.
Državni tajnik Mihotić: Cijeli taj postupak je davno počeo, sva ministarstva, gradovi, općine dali su svoje projekcije u što bi se trebalo utrošiti sredstva Fonda solidarnosti i procedura koja je dosad rađena i ono što je do sad postignuto i realizirano stvara preduvjete da se refundiraju ti troškovi. Od prvog dana potresa se uspostavio sustav tako da onog momenta kad se sredstva odobre, najveći dio tih sredstava bit će refundacija onog što je već napravljeno.
Silvija Popović: „Obraćamo se svim gradskim vijećnicima Grada Petrinje za većim angažmanom, za većom medijskom prisutnosti o rezultatima svoga rada. Apeliramo od prvog dana otvorenim pismom, od 1. veljače 2021. na izmjenu Zakona o obnovi, očekujemo od gradskih vijećnika da i oni daju svoj doprinos i svoje prijedloge, da zaista rade. Drago nam je gosp. Hanžek da ste rekli da je izmjena Zakona o obnovi pri kraju. Drago nam je da smo među prvima u Hrvatskoj zapravo prepoznali, iako nismo pravne struke, da smo prepoznali koliko je Zakon manjkav. Zaista se nadamo da će ove godine ići izmjena i dopuna Zakona, apeliramo na to da smo mi područje katastrofe, ne samo područje pogođeno potresom, i da je Petrinja i Sisačko – moslavačka županija zadnjih 30 godina zanemarivana, i poruka svim nadležnima: da se zaista ubrza proces obnove u cijeloj Hrvatskoj, da se Zakon o obnovi izmjeni kvalitetno.“
????????????????????????????????????
