Rujanskim Danima sjećanja grad Petrinja prisjeća se ratnih događaja i stradanja hrvatskih branitelja i civila u rujnu 1991. godine. Po materijalnim razaranjima i po broju žrtava u odnosu na broj stanovnika, Petrinja je nakon Vukovara najviše stradala u Domovinskom ratu. Na području Grada Petrinje od srpnja 1991.do 30. kolovoza 2017.godine, uključujući i stradanja od mina, poginulo je, ubijeno i nestalo 598 osoba, a još uvijek tragamo za 78 osoba.
Tog 16. rujna 1991. godine grad je pretrpio najžešći napad agresora i nastradalo je najviše branitelja u jednom danu tijekom obrane grada. Jedan ja to od najtužnijih dana u novijoj povijesti Petrinje kada su gradom tutnjali tenkovi, odzvanjali zvuci minobacačkih napada, a agresor sijao mržnju, strah i užas.
U sisačku je bolnicu taj dan stiglo 40-ak ranjenih gardista i civila, na položajima oko Nove bolnice i Vile Gavrilović zarobljeno je i strijeljano 17 pripadnika MUP-a i Zbora narodne garde, mnogi branitelji i civili su zarobljeni i odvedeni u nepoznato.
U znak sjećanja na ovaj teški dan, u župnoj crkvi Sv. Lovre služena je Sveta misa zadušnica za sve poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje i civilne žrtve Domovinskog rata u gradu Petrinji koju je predvodio prečasni Josip Samaržija.
Nakon mise održana je komemoracija kod Spomenika pukovniku Predragu Matanoviću i suborcima gdje su vijence položili i svijeću zapalili obitelji poginulih, braniteljske udruge, izaslanstva Ministarstva branitelja, MORH-a, Sisačko-moslavačke županije, Grada Petrinje, političkih stranaka, direktori i ravnatelji gradskih ustanova te brojni građani.
Gradonačelnica Magdalena Komes kazala je kako se tijekom rujna prisjećamo teških dana iz Domovinskog rata kada su mnogi naši sugrađani izgubili život i protjerani iz voljenog grada.
„Dužnost je nas i budućih generacija da ne zaboravimo ovaj dan i da čuvamo sjećanje na sve koji su dali život za obranu naše Domovine. Ipak, naglasak moramo staviti na dan kada je Petrinja vraćena pod hrvatski suverenitet, kada smo obilježili pobjedu nad velikosrpskom agresijom, a ovih dana sjećamo se svih koji su poginuli za našu Domovinu.”
U ime Sisačko-moslavačke županije obilježavanju je prisustvovao zamjenik župana Mihael Jurić. „16.rujna 1991.godine je jedan od najtužnijih i najtežih dana u povijesti ovog prekrasnog grada, grada Petrinje, kada su srbočetničke armade napale ovaj grad, istjerale hrvatske stanovnike. Svake godine želimo da ovaj dan bude dostojno obilježen, jer nešto manje od 600 ljudi koji su u Petrinji poginuli, zaslužuju trajni pijetet i trajno sjećanje na njih, jer ova sloboda koju danas imamo i koju danas uživamo, njima je na trajni spomen“, rekao je Jurić
Mladen Korečić, dragovoljac Domovinskog rata, bio je zarobljen 2. rujna te je ostao u zarobljeništvu sve do 31. listopada 1991.godine. „Mnogi od nas koji smo bili zarobljeni nisu dočekali slobodu, poginuli su od batina u zatvoru, a mi zatvorenici koji smo bili tu, mi smo morali skupljati mrtve po Petrinji. Mrtve smo sahranjivali na Vili Gavrilović, na Marinki i na Gradskom groblju u Petrinji. Teško je o tome pričati, ali sretan sam što sam živ. Mnogi nisu dočekali tu slobodu da uživaju u našoj lijepoj Hrvatskoj“, kazao je Korečić.
Udruga ratni veterani-veterani Domovinskog rata Grada Petrinje u svojim prostorijama organizirali su druženje za sve sudionike ovogodišnjih rujanskih Dana sjećanja, a pripremljena je i prigodna izložba „Dani sjećanja“ o kojoj nam je više rekao Zvonimir Martinović. „Izložba govori o Domovinskom ratu, ovoga puta smo napravili samo segment rujan 1991., dakle sve što se dogodilo u tom mjesecu koji je i nositelj ovih Dana sjećanja. Samo u tom mjesecu je poginulo, stradalo ili nestalo oko 168 branitelja i civila i smatramo da to zaslužuje jednu posebnu izložbu kako bi se to prezentiralo ljudima i kako bi vidjeli koja su stradanja nastala na području Petrinje u to vrijeme 1991.godine. Fotografije su u pitanju. To su dokumenti koje smo upotrijebili iz novina Jedinstvo koje su kontinuirano objavljivale po danima što se događalo, tako da smo imali konkretan izvor informacija pa smo to i prezentirali na ovoj izložbi“, otkrio nam je Martinović te dodaje kako je izložba nastala u suradnji Udruge i Matice hrvatske Ogranak Petrinja.
