Gorje
Zrinska gora
Zrinska je gora brjegovito područje između rijeke Kupe, Save, Une, Gline i Glinice (nazvano po staromu gradu Zrinu) s više relativno zasebnih cjelina (Zrinska gora, Trgovska gora ili Bužimska i Hrastovačka gora), a sve one nose pečat povijesnoga djelovanja obitelji Zrinskih.
Zrinska gora ubraja se u tri najbogatije regije u Hrvatskoj po zalihama pitke vode i najbogatije područje pod kestenovom šumom u Jugoistočnoj Europi. Zrinska gora obilježava ne samo grad Petrinju već i južni dio Sisačko-moslavačke županije. Izgrađena je od uzvisina ili kosa, od kojih su najviše Šamarica, Anđelina kosa, Popov gaj, Vješala, Kobiljak i Vratnik. Šamarica je središnji i najviši dio Zrinske gore koja se pruža u smjeru sjever-sjeveroistok u dužini od desetak kilometara, te odvaja glinsko-petrinjski i dvorski dio.
Hrastovačka gora
Hrastovačka gora, sjeverozapadni izdanak Zrinske gore od koje je odvojen dolinom Petrinjčice, obuhvaća najveći dio područja grada Petrinje. Proteže se od sjeverozapada odnosno ušća Gline u Kupu kod Vratečkog do potoka Sunje na jugoistoku. Njezin najviši vrh je Cepeliš (415 m) iznad sela Hrastovice.
Hrastovačka gora imponira raznolikošću prirodnih bogatstava. Stanište je brojne divljači, dok bukova i kestenova šuma prekriva gotovo cijelo područje i spušta se sve do rubova rječica i naselja, što posjetiteljima ljeti pruža ugodnu hladovinu, a ujesen obilje kestenovih plodova. Strme šumovite padine bogate su brojnim malim izvorima. S turističkog stajališta zanimljive su sedimentne tvorevine na nekoliko mjesta, poput Bijelih stijena i nekolicine napuštenih kamenoloma, gdje su vidljive okamine školjkaša, crvenih algi, kolonija gljiva, koralja i ježinaca, odnosno životinjski svijet nekadašnjeg Panonskog mora. Konačno, postoje i određene mogućnosti za razvoj speleološkog turizma koje nudi spilja Šušnjar kod istoimenog sela. Spilja je većim dijelom neistražena, no zbog svoje geološke građe smatra se jedinstvenom u Europi.
