Danas je dud pomalo zaboravljena biljka koja je krasila skoro svaku petrinjsku okućnicu i javne površine stoga je u cilju očuvanja povijesne i biološke baštine Grad Petrinja zaključio ugovor o stvaranju jedinki klonova višeljetnih stabala dudova (Morus sp.) s Hrvatskim šumarskim institutom.
Dana 7.6.2023. djelatnici Hrvatskog šumarskog instituta iz Jastrebarskog, u sklopu projekta „Očuvanje genoma višestoljetnih stabala dudova (Morus sp.)“ s djelatnicima Grada Petrinje održali su radni sastanak i terenski obilazak.
Na terenu su nakon pregleda stabala s par dudova sakupljene grane sa kojih će se izdvojiti pupovi te će se u Laboratoriju za kulturu tkiva Instituta pokušati uz pomoć tehnike mikropropagacije razviti nove biljke, odnosno klonovi. Glavna metoda za očuvanje starih dudova je vegetativno razmnožavanje i to će se raditi u dva navrata, tijekom ljetnih i zimskih mjeseci. Vegetativno razmnožavanje ili kloniranje obavljat će se na tri načina: 1. cijepljenjem plemke (grančice duda) na podlogu (uzgojena biljka duda iz sjemena) na jezičac ili engleskim cijepljenjem i postranim ili bočnim cijepljenjem; 2. vegetativnim razmnožavanjem putem reznica gdje će se grančice tretirati hormonalnim pripravcima za poticanje zakorijenjivanja te saditi u posebni supstrat (zemlju) i 3. razmnožavanjem mikropropagacijom u Laboratoriju za kulturu tkiva.
Daljnji poslovi će obuhvaćati uzgoj, njegu i zaštitu klonova u rasadniku Instituta do željenih dimenzija te u konačnici samu sadnju klonova u Petrinji.
Proizvesti će se klonovi dudova koji će imati istu genetsku strukturu kao i stari dudovi, a čak će se i cijepljenjem prenijeti fiziološka starost te takve mlade biljke će moći već druge godine rađati plodom. Važno je napomenuti da će svaki proizvedeni klon, biljka, imat će svoju potvrdu porijekla, svoj broj i certifikat. Budući klonovi duda koristit će se za uređenje površina na području Grada Petrinje, a sama sadnja biti će predviđena u sklopu projekta „Strategije zelene urbane obnove Grada Petrinje“ čiji je cilj unaprjeđenje zelenih / otvorenih prostora na području Grada te revitalizacije napuštenih i slabo iskorištenih građevina u javnom ili privatnom vlasništvu. Osim sadnje i uređenja zelenih površina budući klonovi koristit će se u promotivne svrhe kako bi se očuvala tradicija i kultura petrinjskog kraja.
STABLA DUDA KROZ POVIJEST NA PODRUČJU GRADA PETRINJE
Sustavna nastojanja državne gospodarske politike u razvitku svilarstva počinju patentom carice i kraljice Marije Terezije (16. VIII. 1763.), kojim ona poziva »zemaljsku gospodu, oblasti, samostane i općine u mnogim svojim zemljama da uzgajaju bijele dudove, jer njihovo lišće služi za hranu dudovu svilcu kojemu se ličinka zakukuljuje i pravi svilene kokone (čahure)«.[1]
Prva petrinjska predionica svile (Seidenspinnerei) gdje su se svilene čahure opredale u sirovu svilu nalazila se pokraj Petrinjčice, a tijekom 1781. petrinjska svilana već radi.
Pertrinjska svilana i uzgoj svilenih čahura prolazi svoje uspone i padove.
[1] R. Bićanić, Doba manufakture u Hrvatskoj i Slavoniji (1750. – 1860.) Zagreb, 1951., 146.
U prvim desetljećima druge polovice 19. st. za ponovni razvitak svilarstva u Petrinji ponajviše se zauzimao Stjepan Pejaković koji podrškom magistrata petrinjskog vojnog komuniteta tu djelatnost nastoji proširiti osobito među Petrinjkama pomoću petrinjskog gospodarskog društva.
Pejaković uspijeva 1865. potaknuti 16 Petrinjki na uzgoj dudovih svilaca, a dobra otkupna cijena uzgojem dobivene svilene čahure otkupio je biskup Haulik što je dodatno potaknulo zainteresiranost Petrinjki za uzgoj dudova svilca. Utjecalo je to na povećanje broja »bubarica« pa je već sljedeće 1866. godine vrlo dobre uspjehe u uzgoju dudova svilca ostvarilo 33 Petrinjke. One su uspjele ukupno proizvesti 279 funti svilenih čahura, a nadbiskup Haulik ponovno je otkupio sve galete.
1904. godine zasađeno je 435 novih dudova uz puteve, 9250 sadnica podijeljeno je privatnicima. Obiljem lišća 18 svilogojaca je 1904. proizvelo 231 kilogram čahura i zaradilo 423 krune.
Prema tekstu dr. sc. Ivice Goleca (2013.)
