Znamenitosti
Glazbeni paviljon
1892. godine postavlja se građevina glazbenog paviljona u samom središtu perivoja, u blizini postojećeg zdenca koji se uklanja, a njegova nadzemna struktura premješta južnije za potrebe postavljanja meteorološkog stupa. Paviljonska konstrukcija prefabricirana je montažna konstrukcija iz lijevanog željeza. Izradila ju je bečka tvrtka Waagner, a kupljena je godinu ranije na zagrebačkoj gospodarskoj izložbi, gdje je bila izložena kao eksponat. Konstrukcija paviljona oktogonalnog je tlocrtnog oblika s dekoriranim elementima stupova, pojedinih krovnih elemenata i paviljonske ograde, koji su nakon spajanja postavljeni na kameni postament s pristupnim stubištem izrađenim na licu mjesta. Paviljon je natkriven daščanim krovićem s pokrovom iz bakrenog lima.
Prvi koncert Gradske glazbe u novoizgrađenom paviljonu na Šetalištu održan je 26. lipnja 1892. godine. Tadašnje tiskovine redovito izvještavaju o stanju radova i planovima gradske uprave.
Barokna palača
Gradska vijećnica
Srednja škola
Prva osnova škola
Hrvatski dom
Rodna kuća J. K. Knežića
Jednokatna građanska kuća izgrađena je u 18. stoljeću u kojoj je 15. veljače 1786. rođen Josip Kajetan Knežić, krajiški časnik i poznati vojni graditelj. Osobito se istaknuo u gradnji cesta od kojih izdvajamo poznatu Jozefinsku cestu od Karlovca do Senja.
Parohijski dom
Zgrada je izgrađena u drugoj polovini 18. stoljeća u kasnobaroknom stilu za potrebe Srpske pravoslavne crkve. U njoj djeluje crkvena općina i uprava Parohije.
Stari magistrat
Zgrada je izgrađena krajem 18. stoljeća u vojno-krajiškom stilu. Služila je gradskim upravnim poslovima u vrijeme vojnog komuniteta Petrinja (1777.-1871.), a danas ima uglavnom stambenu namjenu.
Zgrada generalije
Izgrađena početkom 19. stoljeća, zgrada je važan primjer stambene arhitekture kod koje se u okviru baroknoga koncepta prostorne dispozicije javljaju klasicistički elementi dekoracije i artikulacije pročelja. U zgradi je bio stožer Druge banske pukovnije do njezina ukidanja 1873. godine.
Građanske kuće
Kuća je građena 1924. godine u secesijskom stilu u vlasništvu obitelji Kostinčer. Donedavno je u prizemlju radila knjižara i papirnica.
Kuća je građena na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće s jakim utjecajem stilskih oblika arhitekture historicizma. U nizu objekata koji čine pročelje glavnoga trga u Petrinji, osim arhitektonske, ima i urbanističku vrijednost. Svojevremeno u zgradi djeluje Građanska čitaonica Petrinja, kavana Zagreb, Omladinski klub i petrinjski dječji vrtić.
Zgrada je izgrađena sredinom 18. stoljeća i jedna je od najstarijih građevina u Petrinji. Tijekom 19. stoljeća, djelomično je pregrađivana, ali je sačuvala osnovne arhitektonske i konstruktivne karakteristike vremena gradnje.
Na mjestu današnje uglovnice koja je sagrađena 1808. godine, bila je starija kuća u vlasništvu Antuna i Barbare Jelačić gdje im se 21. travnja 1746. godine rodio sin Franjo Jelačić, časnik Druge banske pukovnije (sjedište u Petrinji), kasnije pukovnik i podmaršal austrijske vojske te otac Josipa Jelačića, hrvatskoga bana.
Zgrada tipološki pripada nizu reprezentativnih kasnobaroknih gradskih stambeno-poslovnih kuća bogatijega arhitektonskog izraza i oblikovanja. Na zaglavnom kamenu uklesana je 1793. godina. U nizu objekata koji čine pročelje glavnoga trga u Petrinji, osim arhitektonske, zgrada ima i urbanističku vrijednost.
Zgrada je izgrađena na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće i tipološki pripada nizu reprezentativne stambeno-trgovačke građanske arhitekture stare jezgre Petrinje. Jedan je od rjeđe sačuvanih primjera objekata zabatno orijentiranih prema ulici u samom središtu grada. U vrijeme Napoleonove Ilirije, francuska je vojska u zgradi osnovala prvo kazalište u gradu.
Zgrada je izgrađena na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće u kasnobaroknom stilu. Tipološki pripada nizu reprezentativne stambeno-trgovačke građanske arhitekture središta grada kojoj je prethodilo ondašnje napredovanje trgovine.
Kuća je izgrađena u drugoj polovini 18. stoljeća kada je građen veći dio reprezentativne stambeno-trgovačke arhitekture središta grada. Svojevremeno su u kući djelovali brojni petrinjski obrtnici i trgovci, poput fotografa Miffeka, koji su u 20. stoljeću ostavili vidljivoga traga u praćenju događaja i osoba u našem gradu.
Zgrada je građena u prvoj polovini 18. stoljeća s godinom 1772. upisanoj na atici, a 1913. godine nadograđen je prvi kat. U unutrašnjosti prizemlja sačuvala je karakteristike konstrukcije arhitekture kraja 18. stoljeća. Od 1772. do kraja pedesetih godina 20. stoljeća u kući je djelovala prva petrinjska ljekarna K crnom orlu u vlasništvu obitelji Panac.
Ova barokna zgrada izgrađena je 1788. godine koja je uklesana na zaglavnom kamenu dovratnika portala. Prema konstrukciji svodova, tlocrtnoj dispoziciji unutarnjega prostora i obradi pročelja, zgrada pripada nizu stambene građanske arhitekture druge polovine 18. stoljeća.
Ova jednokatnica, tlocrta u obliku slova „L“, sagrađena je 1786. godine u kasnobaroknom stilu, a godina gradnje uklesana je na zaglavnom kamenu iznad veže SIGUR 1786. Sredinom 19. stoljeća dograđen je krajnji južni dio.
Kuća je izgrađena prije 1824. godine u klasicističkom stilu, a prvi veći zahvat izveden je u drugoj polovini 19. stoljeća. Tipološki pripada nizu stambene građanske arhitekture iz prve polovine 19. stoljeća građene za potrebe stanovanja na katu i poslovnoga prostora u prizemlju.
Kuća, građena u baroknu stilu, spada u red najstarijih stambeno-poslovnih građevina na području grada Petrinje, a datira iz prve polovine 18. stoljeća. Prvi veći zahvat na objektu nastaje 1812. godine kada prizemlje uličnoga krila, na mjestu nekada otvorenoga arkadnog hodnika, dobiva otvore lokala s kamenim dovratnicima.
Kuća je sagrađena 1812. godine u klasicističkom stilu. Tipološki pripada nizu stambene građanske arhitekture prve polovine 19. stoljeća, građene za potrebe stanovanja na katu i poslovnoga prostora u prizemlju.
Kuća je nastala na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće i predstavlja vrijedan objekt građanske arhitekture s elementima kasnog baroka. Od 1915. do 1929. u kući je živio i stvarao akademski slikar Vilim Muha.
Kuća je 1818. godine izgrađena na uskoj parceli u obliku slova „L“. Pripada nizu građanske arhitekture prve polovine 19. stoljeća s pojednostavljenim stilskim elementima klasicizma.
Ova prizemnica, po svojoj uspjeloj, vertikalno razvedenoj profilaciji, vrijedan je primjer klasicističke arhitekture prve polovine 19. stoljeća na području kontinentalne Hrvatske. Godine 1864. u ovoj kući osnovano je Hrvatsko pjevačko društvo Slavulj koje i danas djeluje.
